01.02. - 02.02.2019.

Noć muzeja 2019. u Muzeju Mimara

N O Ć M U Z E J A 2 0 1 9.
1. veljače 18:00 – 2. veljače 1:00
MUZEJ MIMARA, Rooseveltov trg 5

PROGRAM

STALNI MUZEJSKI POSTAV
(prizemlje, I. i II. kat)

U stalnom postavu izloženo je više od 1500 raznorodnih djela svjetske kulturne baštine nastalih od prapovijesti do XX. stoljeća.

Fundus muzeja čini nekoć privatna zbirka umjetnina kolekcionara Ante Topića Mimare (1898. – 1987.) koju je on hrvatskom narodu darovao u trajno vlasništvo. Stalnim postavom izložen je izbor iz 13 zbirki muzeja koje možete pogledati na tri etaže.

Smart Guide – vodstvo stalnim postavom uz pomoć pametnog telefona i Wi-Fi mreže. Korištenjem Smart Guidea, besplatnoga multimedijskog vodiča na pametnim telefonima, publika će dobiti pregledan i raznovrstan izvor informacija o umjetničkim djelima u našem Muzeju.

TEMATSKI PROJEKT NOĆI MUZEJA ATM REALITY

ATM Realitiy nova je aplikacija Muzeja Mimara koja korisnicima nudi mogućnost pogleda u prošlost prostora zgrade Muzeja Mimara. Zgrada u kojoj je danas smješten Muzej Mimara sagrađena je 1896. godine u sklopu nikad dovršenog kompleksa Školskog foruma po projektu arhitekata Ludwiga i Hülssnera, a na inicijativu predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade Izidora Kršnjavog.

Korištenjem aplikacije otvaraju se stare fotografije iz albuma Kraljevske realne gimnazije, datirane u prijelaz s XIX. na XX. stoljeće.

Aplikacija je ostvarena u suradnji s Delta Reality, studijem za proširenu, virtualnu i miješanu stvarnost. (Iva Firm, Krešimir Juraga, Martina Matković, Marina Perković)

MEĐUNARODNA IZLOŽBA
J. D. Kirszenbaum (1900. -1954.) – Retrospektiva
Studio Mimara, 12. prosinca 2018. – 3. veljače 2018.

Retrospektivna izložba djela Jechezkiela Davida Kirszenbauma (Staszów,1900. – Pariz, 1954.) koja se održava u Muzeju Mimara u Zagrebu, Rooseveltov trg 5, od 12. prosinca 2018. do 3. veljače 2019. prvi put u Hrvatskoj predstavlja umjetnost toga značajnog slikara. Više od 50 djela – ulja na platnu, akvarela, crteža, ali i arhivskog materijala (pisama, potvrda, novinskih isječaka, itd.) prezentira tkanje života toga velikog umjetnika u kojemu se neraskidivo isprepliću iskonski talent, opijenost tradicijom i upijajuća znatiželja otvorenog duha čiju je sudbinu odredila česta i neumoljiva okrutnost povijesnih kovitlaca. Nakon odlaska iz rodnoga grada Jechezkiel David Kirszenbaum studira u Weimaru, u Bauhausu, a godine 1925. odlazi u Berlin i ondje postaje dijelom avangardnih krugova te izlaže u galeriji Der Sturm upijajući utjecaje njemačkog ekspresionizma. Pod nadimkom Duvdivani radio je i kao ilustrator za nekoliko berlinskih novina. Dolazak nacista na vlast značio je i neizbježnu potrebu za napuštanjem Berlina i spašavanjem golog života – odlazi u Pariz, gdje produbljuje spoznaje o francuskom impresionizmu, prihvaća utjecaje Pariške škole te istodobno razvija snažan individualni ekspresionistički stil u kojemu se isprepliću motivika mističnih priča iz najranijeg djetinjstva, folklor, ali i učenja proroka iz Starog zavjeta. Kirszenbaum u svojim djelima svjedoči bol životnog iskustva, ali i toplinu prepuštanja snatrenju i intimističkim proživljajima.

U poslijeratnom razdoblju ponovo zaranja u njemu jedino znano i prihvatljivo okruženje – u svijet umjetnosti, te stvara i izlaže u Brazilu, Maroku i Parizu. Umire u Parizu 1954. godine.
(Lada Ratković Bukovčan)

IZLOŽBE UMJETNIČKIH FOTOGRAFIJA
Damir Hoyka “POP ZOO”
Atrij Muzeja Mimara, 24. siječnja – 17. veljače 2019.

Životinjama nije dovoljno divljenje, nužna im je zaštita. Poruka je to koja stoji iza najnovijeg projekta Zoološkog vrta grada Zagreba i fotografa Damira Hoyke. Rezultat te suradnje je izložba Pop zoo koja je u Muzeju Mimara otvorena od 24. siječnja do 17. veljače 2019. godine. Iako je naziv Pop zoo višeznačan, u temelje projekta ugrađena je ideja pop arta da umjetnost treba težiti komunikaciji sa što širim krugom ljudi.

Damir Hoyka koristio je fotoaparat, digitalnu obradu fotografije i tisak kako bi na promatrače ostavio što snažniji dojam. U fokusu su mu bili stanovnici Zoološkog vrta grada Zagreba, predstavnici vrsta koje su u prirodi ugrožene. Tu su neke od posjetiteljima omiljenih životinja poput crvene pande i čupavorepog lemura, ali i neke slabije poznate vrste kao što su kineska tropruga kornjača i balijski čvorak. Svatko se može uključiti u njihovu zaštitu – promjenom odnosa prema prirodi, radom na terenu ili donacijama.

Zoološki vrt grada Zagreba kontinuirano sudjeluje u projektima koji se bave zaštitom životinja te u uzgojnim programima koje koordinira EAZA. Također, s iznimnim ponosom u Zoološkom vrtu grada Zagreba ističu da se u njemu mnogobrojne životinje uspješno razmnožavaju.

U projektu Pop zoo Damir Hoyka originalnu je interpretaciju i fotografsku vještinu podredio životinjama koje iz Divljeg srca grada poručuju: „Upoznajte nas i zaštitite. I vi i mi imamo pravo na budućnost.“ (Damir Skok)

Izložba
Zoran Filipović “Od Therezienstadta do Terezína 1918. – 2018.”
Hodnik I. i II. kat, 28. studenoga 2018. – 3. veljače 2019.

Muzej Mimara predstavlja izložbu hrvatskog fotografa i pisca Zorana Filipovića. Kao misao vodilja ove izložbe ističe se povijesna dužnost današnjeg čovjeka da stremi k plemenitom i odgovornom cilju obilježavanja završetka Prvog svjetskog rata.

U suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Gradom Zagrebom, Turističkom zajednicom Grada Zagreba, Hrvatskim državnim arhivom, Hrvatskim povijesnim muzejom i Hrvatsko-češkim društvom, Muzej Mimara izlaže 40 radova, crno-bijelih fotografija na temu utvrde Terezín u Češkoj.

Tvrđava je sagrađena koncem XVIII. stoljeća kao dio obrambenog sustava Habsburške Monarhije. Podigao ju je tadašnji car Josip II., a ime joj je dao po svojoj majci carici Mariji Tereziji – Theresienstadt. Česi su kasnije to zdanje prozvali Terezín. Od početka XX. stoljeća tvrđava je služila kao zatvor za političke zatvorenike Monarhije. Za vrijeme okupacije od strane nacističke Njemačke 1939. godine Terezín postaje jedan od koncentracijskih logora. Poveznica Velikog rata i Terezína je i sam Gavrilo Princip, čovjek koji je atentatom na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu započeo Prvi svjetski rat te koji je u tamnici, s brojčanom oznakom „1“, umro 28. travnja 1918. godine.
(Zoran Filipović)

Prizemlje Muzeja Mimara – prigodna prodaja tiskovina i suvenira.

U SURADNJI S BIBLIOBUSNOM SLUŽBOM KNJIŽNICA GRADA ZAGREBA ISPRED MUZEJA MIMARA MOĆI ĆE SE POSJETITI BIBLIOBUS OD 17:00 sati DO 22:00 sata

Kontakt

Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5, 10000 Zagreb

Tel: 01/4828-100
Fax: 01/4826-079
Email: mimara@mimara.hr

Društvene mreže

Otvoreno za posjetitelje

1. listopada - 30. lipnja:
utorak, srijeda, petak, subota 10 - 17 h
četvrtak 10 - 19 h
nedjelja 10 - 14 h

1. srpnja - 30. rujna:
utorak - petak 10 - 19 h
subota 10 - 17 h
nedjelja 10 - 14 h

ponedjeljkom zatvoreno