12.04. - 26.04.2018.

Osman Berberović - Beros - Hommage ljudskom tijelu: aktovi i medicinske ilustracije

Izložba u povodu 90. obljetnice rođenja slikara Osmana Berberovića - Berosa

Osman Berberović - Beros
HOMMAGE LJUDSKOM TIJELU
aktovi i medicinske ilustracije


Muzej Mimara – 12. travnja - 26. travnja 2018.

***
Preuzmite: Press release / Osman Berberović – Beros / Hommage ljudskom tijelu: aktovi i medicinske ilustracije (press kit)

***
Osman Berberović: Hommage ljudskom tijelu
(ulja na platnu i medicinske ilustracije)

Pred mnogo godina, dok je slikar Osman Berberović još radio na Institutu za tumore, on i njegova supruga slikarica Marika Berberović, bili su moji pacijenti. Budući da sam se još u mladosti zanimao za umjetnost i družio s umjetnicima, s bračnim parom Berberović postao sam s vremenom dobar prijatelj. Cijelo to vrijeme premda sam radio u drugoj ustanovi, imao sam prilike pratiti rad Osmana Breberovića, povezan s medicinom, što uobičajeno zovemo medicinskom ilustracijom. Zahvaljujući vizionarstvu tadašnjeg ravnatelja Instituta, prof. dr. Željka Maričića, tom se radu mogao potpuno posvetiti postavši stalni namještenik Instituta. Već je tada bio vidljiv visoki domet njegova umjetničkog, a i znanstvenog rada.

Nakon smrti Osmana Berberovića 2011., prof. Fabijan Knežević s Instituta za tumore, inače najbolji poznavatelj njegova rada, priredio je u zgradi bolnice impresivnu izložbu izabranih radova s područja medicine. Kako je ona održana ipak u skučenom prostoru jedne zdravstvene ustanove, nije mogla u dovoljnoj mjeri prodrijeti u javnost. Budući da se radi o vrijednom djelu kako za likovnu kulturu, tako i za medicinu, dogovorili smo se, uz iznimnu potporu doc. dr. sc. Borisa Starčevića, dr. med., da priredimo izložbu dostojnu tog značajnog opusa. Izložbu smo nazvali Hommage ljudskom tijelu (ulja na platnu i medicinske ilustracije). Naišli smo na razumijevanje gospođe Lade Ratković-Bukovčan. Ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr. med., prihvatio je pokroviteljstvo kao i župan mr. sc. Stjepan Kožić, a pomoć su nam ponudili i brojni sponzori.

O slikarskom opusu Osmana Berberovića reći će nam nekoliko riječi povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić, a povjesničarka umjetnosti iz Londona, gospođa Rebecca Mckay, upoznat će nas s rezultatima znanstvenog istraživanja medicinskih ilustracija. Uvjereni smo da će ova izložba pokazati i dokazati kako se različita područja ljudskog djelovanja mogu plodonosno udružiti u radu za dobro ljudskog tijela, što znači za dobro čovjeka.
Prof. dr. sc. Ante Bilić, dr. med.

***
Osman Berberović
dramatičnost do potresnosti i iskrenje poetičnosti

U djelima bogate asocijativnosti i sadržajne intrigantnosti Osman Berberović osebujnom razradom figurativnog koncepta slike univerzalne teme povijesti i umjetnosti povezuje sa suvremenošću, nudeći nova čitanja snagom likovne preobrazbe. Dakako, ikonografski odabir nadilazi doslovnost značenjskog sloja i dobiva simboličnu konotaciju. Primjerice, Ikar ili Laocoon Croaticus, znani likovi grčke mitologije, na ovaj ili onaj način upisani su u postupke i htijenja današnjeg čovjeka, kao simbol nenarušivih vrlina. U monumentalnim kompozicijama velikih formata, uprizorujući njihov scenarij, Berberović uravnotežuje njegovu epsku i lirsku stranu, dramatičnost do potresnosti i iskrenje poetičnosti, u scenama obavijenim i ozračjem tajne.

Prizvuk mističnosti u svevremenskom širenju zbivanja dodiruje ambijentalnu puninu, s reduciranim brojem figura, opisanim, ili tek naznačenim, u zgusnutosti prostora. Tvarnost ljudskog tijela djelomično je građena marnošću poteza, praćenjem činjeničnosti, ali i spontanijom gestom sugeriranja volumena. Berberović je zaokupljen tijelom, konačno dugogodišnji rad na Središnjem institutu za tumore u Zagrebu rezultirao je brojnim fascinantnim anatomskim crtežima, izvedenim savršenom minucioznošću. Crteži presjeka, izgleda organa, njegovih struktura, kao izuzetno zahtjevni zadatak, jedan su pol, a drugi je umjetnički dijalog sa slikom i stanjima čovjeka kao fizičkog i duhovnog bića, promatranog kroz zrcaljenje života.

Berberović „opipljivim“ tragovima svjetla, pokrenutošću oblika, energijom boje dinamizira prostor s čvrstim integriranjem likova u tkivo imaginarnog interijera i pejzaža. S metaforičnim repertoarom prizora koji imaginacija i ideja prevode u prepoznatljiv stil. Berberović je slikar izgrađene rukopisnosti i umjetničke odgovornosti, bazirane na zanosu i disciplini. Same dimenzije slika potvrđuju potrebitost reda u radu, u organizaciji složenog procesa, pažnju u slobodi kreacije. Skladanje svojevrsnim fasetama (možemo spomenuti nenametljivo prisustvo cezannizma) dovodi do smiraja i sraza unutar plohe, do napetosti kromatskih tiših i zvučnijih partija, odijeljenih nenametljivom dijagonalom, razdjelnicom pulsirajućeg „tekućeg“ prostora, oblikovanog čistoćom poteza u svakom fragmentu. Granice vidova tjelesnosti i vidljive su, no i prisutne tek na razini slutnje, s dostatnom čitkošću motivskog razumijevanja. Opisne siluete, i one pomalo prikrivene, sukladne su dominantnim krivuljama u polazišnom rasporedu oblika svake slike, razvijane ekspresivnošću naboja, postojana u ostvarenjima razložne literarnosti. A svjetlo sa suptilnim silnicama uzdiže pojaseve nemirnih tijekova, s usjecima i izdancima u kadru površine, opredmećeno u djelima nosi notu meditativnog.

Spominjanje simboličnog, mističnog, metaforičnog nikako ne isključuje realistično, već se navedeno stanje stvarnog proširuje motrištima levitacije duha. Bilo bi jednostavno nemoguće da je Berberović sa svojom kulturom i umjetničkim talentom zastao na figuraciji „prvog pogleda“, tek na atraktivnoj ljepoti ne tražeći joj smisao. Slike Doručak na travi, Tri gracije i Olimpia kroz uvjerljivost vlastitog viđenja vrlo su slobodna interpretacija orijentira europske moderne umjetnosti. Ostvarenja su to njegovanja blagosti boravišta, neke fluidnosti oblika i profinjenosti senzualiziranog ugođaja. Dojam sanjarskog potaknut je i sfumaturnim nijansiranjem, mekoćom izgleda zbilje slike. Suprotnost im je djelo Rudari, ugljen i smrt oblikovano oporim formama, pastoznim nanosima boje, tmastom paletom. Slika je to tragičnosti, bola, s nakupinama tijela, doživljenima znakom općeljudske patnje. Berberović je 1969. stvorio upravo amblematsko djelo, itekako aktualno danas, zbog umjetničkog krika, iskrenosti s kojom je nastalo.

Ova izložba, istovremeno komorna i reprezentativna, i preko sedam djela govori o širini opusa Osmana Berberovića, koji na predstavljenim uradcima propitkuje uspone i padove, tjeskobe, otuđenja i radosti, sudbinu čovjeka. Berberović je istovremeno promatrač i sudionik, slikajući misaono produbljuje stvarnost oko sebe i u sebi. U sva platna, uz jezgru klasičnog izraza, uneseno je mnogo inventivnosti, zanimljivih slikarskih rješenja, s izraženom jasnoćom stajališta o samom pojmu i ulozi umjetnosti, sačuvanom i u nesklonoj turbulentnosti likovne scene u Hrvatskoj prije pet desetljeća. Berberovićeva umjetnost i s vremenske distance potvrđuje se kao vrijednost koju treba itekako cijeniti i dati joj neupitno visoko mjesto u pregledima hrvatskog slikarstva druge polovine dvadesetog stoljeća.
Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti

Preuzmite: Osman Berberović – Beros / Hommage ljudskom tijelu: aktovi i medicinske ilustracije – katalog izložbe

Kontakt

Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5, 10000 Zagreb

Tel: 01/4828-100
Fax: 01/4826-079
Email: mimara@mimara.hr

Društvene mreže

Otvoreno za posjetitelje

1. listopada - 30. lipnja:
utorak, srijeda, petak, subota 10 - 17 h
četvrtak 10 - 19 h
nedjelja 10 - 14 h

1. srpnja - 30. rujna:
utorak - petak 10 - 19 h
subota 10 - 17 h
nedjelja 10 - 14 h

ponedjeljkom zatvoreno