31.12.2021. - 31.07.2022.

Virtualna izložba: Zlatko Kauzlarić Atač - „Od crteža do scene - Tout est bien qui finit bien…“


Virtualna izložba | Virtual exhibition

Zlatko Kauzlarić Atač
Od crteža do scene | From drawing to scene
— Tout est bien qui finit bien...


31.12. 2021. - 31.07. 2022.



Predgovor

Zlatko Kauzlarić Atač svestrani je umjetnik - slikar, scenograf i kostimograf, kazališni redatelj. Autor je bogatog opusa – stotina crteža, slika, grafičkih listova, intervencija u javnim prostorima, scenografija, kostimografija kojima se intenzivno bavi od sedamdesetih godina Ostvario je više od 150 kazališnih predstava, te je bio suradnikom i na nekoliko filmskih i televizijskih projekata. Postavio je 1996. kao redatelj u HNK Ivana pl. Zajca operu "Rigoletto" koja je dobila niz nagrada i priznanja. Dobitnik je brojnih nagrada za cjelokupni rad. Akt i portret dominiraju motivima njegovih ostvarenja a njegove neuhvatljive, zanosne kompozicije vode nas u brojne vrtloge snažne, individualne izražajnosti. Za izložbu u Muzeju Mimara Kauzlarić Atač napisao je:

"Tema mojih radova proteže se uglavnom od ljudske figure; akt, figura u vodi, što me navodi na pomak ili odmak od doslovne prepoznatljivosti; serija portreta kao i neka istraživanja iz područja kazališta....Većina radova su većeg formata; svoje izlagačke nastupe nastojim dramaturški koncipirati….ova izložba povezuje sve moje izričaje."


Tout est bien qui finit bien


"Francuski moto na poderanom plakatu za kavu: 'Tout est bien qui finit bien' – sve je dobro što se dobro svrši – ironična je pozadina (to jest scenografija) Lova na čovjeka, slike Zlatka Kauzlarića Atača iz 1975. Na njoj pripadnici oružanog redarstva hvataju siluetu koja im bježi u zabačenoj ulici. Mračnom, film-noirovskom ugođaju scene doprinosi i ulični dekor poderanih plakata – jedan je s prikazom ženske zdjelice i abdomena, jedan je oglas za alkoholno piće Campari (stvarni oglas zalijepljen na platno) i jedan naslikani za kavu. Seks i opresija različita su lica moći. Obećanje sretnoga kraja očigledna je ironija.

S Atačevih ćemo slika često osjetiti zajedljiv i umoran pogled. Na slici naziva (opet) puna ironije Sastanak o individualnoj stambenoj gradnji upravo filmskom montažom predstavio je kadrove iz ljudskog života koji prikazuju strastvenu seksualnost, sumornu svakodnevicu i društveno-političku aktivnost. Intiman trenutak u kojemu je čovjek razgolićen, trenutak je u kojemu je zaštićen od društva – od konvencija, uzusa i od svega što nam nameće bilo kakva vlast. Erotska nabijenost i privlačnost golog ljudskog tijela proizlazi, svakako, iz biologije, ali i iz znanja da prelazimo neke društvene norme razgolitivši se sami pred sobom ili pred nekim. Otpustivši sve zaštite doličnosti s kojima nastupamo pred društvom osjećamo posebnu slobodu. I, paradoksalno, zaštićenost od često tiranskog superega.

Atač je svjestan te napetosti između intimnog i javnog. Jednu od najvažnijih dionica njegova stvaralaštva čine upravo aktovi. Ljudska tijela istkana su tu u izrazito titravoj, 'izmučenoj', kako on sam zna reći, liniji. Njena naglašena prisutnost označava prisutnost umjetnika (kroz potez) i, još važnije, prisutnost umjetnosti, područja koje dozvoljava više sloboda od svakodnevnog života. Umjetnost dopušta idu, svemu potisnutom i podsvjesnom da se manifestira – ponekada zadivljujuće, a ponekada i zastrašujuće. Te manifestacije u Atačevom slučaju ne teže biti verističke, iako je izuzetno dosljedno vjeran figuraciji, nego se spomenutom titravom linijom ili manirističkim udvajanjem portreta pokušavaju oteti čvrstoći, statičnosti i definiciji. Na sličan način kao aktove Atač je radio i portrete – napose glumaca, ljudi čija lica i tijela preuzimaju različite arhetipove i čije su fizionomije djelom kolektivne imaginacije, a također i književnika i redatelja – ljudi koji uobličavaju kolektivne snove i košmare na sceni ili na filmskome platnu.

Tu dolazimo do još jednog bitnog područja Atačeva stvaralaštva, a to je njegov rad u kazalištu. Tamo je prošao sve pozicije – od one scenskog radnika do redatelja, a najviše traga ostavio je kao scenograf. Kazalište je ritualan spoj javnog i osobnog – mjesto na kojemu je izvođačima dozvoljeno ogoliti se u javnosti, prepustiti se dionizijskom, odnosno nagonskom, društveno neprihvatljivom, skrivenom i zazornom.

Izrazito je zahtjevno napisati kratki prikaz jednog opusa opsežnoga kao što je onaj Zlatka Kauzlarića Atača. Pokušat ću ga, zato, za potrebe ovog teksta, svesti na tri osnove: pojedinca, koji će sa svojom psihologijom i žudnjama predstavljati tezu (čiju intimu i individualnost vidimo na aktovima i portretima); ljudsko društvo, koje kontrolira i sputava pojedinčeve želje i čini mu tako antitezu (a ono se prikazuje na slikama koje tematiziraju različite aspekte političkog i socijalnog života); te kazalište, kao njihovu sintezu, prostor sudjelovanja pojedinca u društvenom ritualu kroz koji on onda spoznaje i nadrasta svoje ili kolektivne traume. Ova konstrukcija djeluje idealno za sretno zaključiti tekst. Na koncu – sve je dobro što se dobro svrši. Ali, čini mi se da smo još daleko od završetka..."

Feđa Gavrilović




Foreword

Zlatko Kauzlarić Atač is a versatile artist – painter, set designer and costume designer, theater director. Active since the 1970s, he is the author of a rich opus comprising hundreds of drawings, paintings, graphic sheets, interventions in public spaces, scenography designs and costume designs. In 1996, he directed Ivan pl. Zajc's opera "Rigoletto", which received a number of awards and recognitions. He has won numerous awards for his overall work. The nude and the portrait dominate the motives of his works and his elusive, enchanting compositions lead us into numerous vortices of strong, individual expression. For the exhibition at the Mimara Museum, Kauzlarić Atač wrote:

"The theme of my works extends mainly from the human figure; a nude, a figure in the water, which leads me to shift or move away from literal representations; a series of portraits as well as some research in the field of theater .... Most of the works are of a larger format; I try to make a production of my showings... this exhibition links together all of my expressions."


Tout est bien qui finit bien


(excerpt from the catalog)

"... It is extremely difficult to write a short review of an opus as extensive as that of Zlatko Kauzlarić Atač. I will try, therefore, for the purposes of this text, to reduce it to three basic tenets: the individual, who with his or her psychology and desires will present a thesis (whose intimacy and individuality we see in nudes and portraits); human society, which controls and restrains the individual's desires and thus represents an antithesis to an individual (and is shown in paintings that thematize various aspects of political and social life); and theater, as their synthesis, the space of an individual's participation in a social ritual through which an individual then realizes and transcends personal or collective traumas. This construction seems ideal for a happy ending to a text. Finally – all is well that ends well. But it seems to me that we are still far from the end... "

Feđa Gavrilović




Biografija

Zlatko Kauzlarić Atač rođen je 30. lipnja 1945. u Koprivnici. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1968. godine u klasi M. Stančića. Suradnik je majstorske radionice K. Hegedušića (1968.-1974.). Član je skupine Biafra (1970.-1978.). Od 1996. godine redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1989. predaje i na studiju dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Izlagao je samostalno u Koprivnici, Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Karlovcu, Velikoj Gorici, Hvaru, Splitu, Krku, Vrbniku, Rabu, Opatiji, Osijeku, Zadru, Vinkovcima, Krapini, Bjelovaru, Pazinu, Gospiću, Novom Vinodolskom, Beogradu, Parizu, Bernu, Zürichu, Baselu, Londonu, Ljubljani, Berlinu i Sarajevu. Skupno je izlagao na Zagrebačkom salonu (s ULUH/HDLU), Izložbi hrvatskih umjetnika (Firenca; s Biafrom), Trijenalu crteža, Izložbi portreta (Tuzla), Trijenalu likovnih umjetnosti (Beograd), izložbama Moderna umjetnost u Hrvatskoj (Mainz), Autoportret u novijem hrvatskom slikarstvu, Erotika u hrvatskom slikarstvu, crtežu i grafici, Zagrebačka izložba grafike, Akt danas, Lik figura u novijem hrvatskom slikarstvu, Miroslav Krleža i hrvatska likovna umjetnost, U susret Muzeju suvremene umjetnosti, Kazališna scenografija, Nova hrvatska sakralna umjetnost, Od Bukovca do danas, 20 godina ZILIK-a, Quadriennale scenografije (Prag), Erotika u umjetnosti, Razmeđa.

Dobitnik je nagrada Udruženja kazališnih kritičara (1977./78., 1979./80., 1986./87.), Trijenala crteža (1977., 1981., 1983.), Zagrebačke izložbe grafike (1978.), Velike nagrada Zagrebačkog salona (1986.), Zagrebačkoga salona (1988.), Nagrade hrvatskog glumišta (1993., 1997.), Nagrade "Marul" (1997.), te Nagrade grada Zagreba (1994., 1998.). Autor je grafičkih mapa i ilustracija u knjigama J. Truhelke, P. Kanižaja, J. Kerblera, A. Zemljara, Ž. Ivanjeka, V. Stahuljak, B. Hećimovića, B. Mesingera.



Biography

Zlatko Kauzlarić Atač was born on June 30, 1945 in Koprivnica. He graduated from the Academy of Fine Arts in Zagreb in 1968 in the class of M. Stančić. He was an associate of K. Hegedušić's master workshop (1968-1974) and a member of the Biafra group (1970-1978). Since 1996 he has been a full professor at the Academy of Fine Arts in Zagreb, and since 1989 he has been teaching design at the Faculty of Architecture in Zagreb.

He has exhibited his work independently in Koprivnica, Zagreb, Dubrovnik, Rijeka, Karlovac, Velika Gorica, Hvar, Split, Krk, Vrbnik, Rab, Opatija, Osijek, Zadar, Vinkovci, Krapina, Bjelovar, Pazin, Gospić, Novi Vinodolski, Belgrade, Paris, Bern, Zürich, Basel, London, Ljubljana, Berlin and Sarajevo. His work was shown in group exhibitions at the Zagreb Salon (with ULUH / HDLU), Exhibition of Croatian Artists (Florence; with Biafra), Drawings Triennial, Portrait Exhibition (Tuzla), Triennial of Fine Arts (Belgrade), exhibitions Modern Art in Croatia (Mainz), Self-Portrait in Newer Croatian Painting, Erotica in Croatian Painting, Drawing and Graphics, Zagreb Exhibition of Graphics, Nude Today, Character - Figure in Newer Croatian Painting, Miroslav Krleža and Croatian Fine Arts, Meeting the Museum of Contemporary Art, Theater Scenography, New Croatian Sacred Art, From Bukovac to Date, 20 years of ZILIK, Prague Quadrennial (Prague), Erotica in Art, Razmeđa.

He won the awards of the Association of Theater Critics (1977/78, 1979/80, 1986/87), the Drawings Triennial (1977, 1981, 1983), the Zagreb Exhibition of Graphics (1978), the Grand Prize of the Zagreb salon (1986), Zagreb Salon (1988), Croatian Acting Awards (1993, 1997), Marul Awards (1997), and the City of Zagreb Awards (1994, 1998). He is the author of graphic maps and illustrations in the books of J. Truhelka, P. Kanižaj, J. Kerbler, A. Zemljar, Ž. Ivanjek, V. Stahuljak, B. Hećimović, B. Mesinger.



Za ulazak u izložbu kliknite niže na gumb .
Ukoliko ste na pametnom telefonu, dodirnite bilo gdje niže na sliku izložbe.

Virtualna izložba podijeljena je u dva dijela. DIO I. predstavlja uvod u Atačev scenografski rad, portrete glumaca, kazališnih pisaca i redatelja, te crteže i slike aktova. DIO II. počinje kratkim fotografskim zapisom Atačevih izložbi i koncepata, nastavlja pregledom scenografskih ostvarenja, te završava slikarskim radovima. | The virtual exhibition is divided into two parts. PART I is an introduction to Atač's scenographic work, portraits of actors, theater writers and directors, and drawings as well as paintings of nudes. PART II begins with a short photographic record of Atač's exhibitions and concepts, continues with a review of scenographic painting concepts, and concludes with paintings.

Kako se kretati virtualnom izložbom?



Za kretanje prikazanim prostorom prema naprijed ili unazad, jednostavno koristite na tipkovnici tipke s pokazivačem smjera prema gore odnosno prema dolje. Ukoliko ste na mobitelu ili tabletu, jednostavno držite prst na ekranu i povlačite ga (bez podizanja s ekrana) u smjeru u kojem se želite kretati.



Za rotiranje oko svoje osi na lijevo ili na desno, kliknite i držite gumb na mišu pritisnut, te vucite mišem u lijevu odnosno desnu stranu. Ukoliko ste na mobitelu ili tabletu, jednostavno držite prst na ekranu i povlačite ga (bez podizanja s ekrana) u smjeru u kojem se želite kretati.



Kliknite direktno na sliku izloženog rada za brzi skok do te slike. Tada ste u modu prezentacije, te možete listati kroz slike pritiskom na gumbe , ili se vratiti natrag u virtualni mod klikom na gumb .



Izbornik u gornjem desnom uglu uvijek nudi opcije pomoći , povratka na početnu poziciju izložbe , povećani prikaz preko cijelog zaslona , te ostale informacije o izložbi.


Za najbolje iskustvo gledanja virtualne izložbe, predlažemo koristiti puni prikaz preko cijelog ekrana . | For best viewing experience of the virtual exhibition we suggest using the full screen mode .







impresum | imprint

Virtualna izložba | Virtual exhibition
Zlatko Kauzlarić Atač:
Od crteža do scene | From drawing to scene
— Tout est bien qui finit bien...

nakladnik | publisher
Muzej Mimara

za nakladnika | for the publisher
Lada Ratković Bukovčan

autor teksta | preface
Feđa Gavrilović

vizualni identitet | visual identity
Mario Aničić

reprodukcije | reproductions
Mario Aničić

izrada i implementacija | set up & implementation
Gordan Karabogdan

marketing muzeja Mimara | marketing of the Mimara Museum
Siniša Pušonjić
Nikša Vodanović

odnosi s javnošću, Muzej Mimara | public relations, Mimara Museum
Ana Hoić

pokroviteljstvo | under the patronage of
Grad Zagreb
Republika Hrvatska Ministarstvo kulture i medija



Kontakt

Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5, 10000 Zagreb

Tel: 01/4828-100
Fax: 01/4826-079
Email: mimara@mimara.hr

Društvene mreže

Posjet

Muzej je privremeno zatvoren za posjetitelje