10.10. - 31.10.2019.

Zlatko Glamočak - Božanstvena komedija

Izložba
Zlatko Glamočak
BOŽANSTVENA KOMEDIJA
Dani crnogorske kulture 2019.

Muzej Mimara, 10. – 31. listopada 2019.

Biografija
Rođen 1957. godine
1982. završio studij kiparstva na Fakultetu primjenjene umjetnosti u Beogradu
1982. pohađao studij kiparstva na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji
1986. završio postdiplomski studij kiparstva na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu, klasa Miše Popovića
1988. – 1991 pohađao studij kiparstva na Ecole nationale des beaux Arts u Parizu kao pozvani student (ekvivalent majstorskoj radionici) u klasama profesora Lebela, Cardota i Dehlaija

IZBOR IZ BIOGRAFSKIH PODATAKA :
S posebnim zadovoljstvom izdvaja se izložba DADO RECOIT GLAMOCAK (Glamočak kod Dada ), kojom je proslavio svoje sudjelovanje na Venecijanskom bijenalu 2009. g.

Kao veliko umjetničko priznanje ističe se predavanje Christiana Noorbergena na Francuskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Académie des Beaux arts) pod nazivom Umjetnost, tijelo i transgresija, 4. studenog 2015. godine. Glamočak se našao u raskošnom izboru od 25 umjetnika svjetske reputacije XIX i XX stoljeća (Picasso, Eduard Munch, Van Gogh, Egon Schiele, Alfred Kubin, John Henrich Fussli, Vladimir Veličković, Jean Rustin, Henri Misaut, Brigitte Terziev, itd.).

U monografiji Pogled na suvremenu skulpturu (Regard sur la sculpture contemporaine, edicija FVW, Paris, 2008.) likovni kriticar Gerard Xuriguera stavio je Glamočaka pored slijedećih umjetnika ; Picasso, Brâncuşi, Alberto Giacometti, Marcel Duchamp, Tingeli, Alexander Calder, Richard Serra, Anish Kapur, Botero, Naum Gabo, Kounellis, Joseph Beuys, Jeff Koons, Nam June Paik, Marina Abramović, Dušan Džamonja.

Raymond Perrot u monografiji Paralelna historija umjetnosti XX stoljeća (Les médiocres flamboyants, edicija EC, Paris, 2003.) uvrstio je Glamočaka, Françisa Bacona, Luciana Freuda, Magrittea, Picassa, Zorana Mušića, Baltusa, De Kuninga, Jeana Dubuffeta, Dadu itd.

Voditelj je izložbe Corps à corps (Tijelo uz tijelo, 2003) izložbe koju je Art press, jedan od najprestižnijih umjetičkih časopisa, usporedio s dvije najznačajnije izložbe figuracije druge polovice XX stoljeća Identité-altérité na Venecijanskom bijenalu 1996. i Sensation u Londonu 1998. godine u kolekciji Sacchi).

Na poziv francuskih kritičara izlagao s najeminentnijim umjetnicima druge polovice XX stoljeća: Richard Serra, Barry Flanagan, Cesar, Arman, Niki de Saint Phalle, Nicholas Schöffer, Basquiat, Keith Haring, Combas, Robert Di Rosa, Antonio Saura, Germaine Richier, Dado, Joel-Peter Witkin, Zoran Mušić, Jean Rustin, Vladimir Veličković, David Nebreda, Ernest Pignon-Ernest, itd.

Realizirao je više spomeničkih rješenja na prostoru bivše Jugoslavije i Francuske. U Crnoj Gori autor je biste Popa Dukljanina u Baru, poprsja Don Krsta Ivanovića koje će biti postavljeno u Budvi, poprsja kralja Bodina postavljenog u Baru, poprsja Avda Medjedovića, epskog pjesnika iz Bijelog polja, i spomenika Nestalim u Štrpcima u Bijelom Polju. U Francuskoj je realizirao 4 biste (kardinal Adai Scher, general Agha Petros Elof, počasni oficir britanske imperije Surmi Kanum, kardinal Antimos Jacub) za Memorijalni asiro-kaldejski park u Sarcellesu. Bista kardinala A. Schera nalazi se i u kolekciji Asiro-kaldejske biskupije u Siriji. Autor je i 4 skulpture svetaca u crkvi Svete gospe od milosrđa u gradu Pito u crkvi iz IX stoljeća koja je kulturna baština Francuske.

Glamočakovi radovi nalaze se u brojnim privatnim i muzejskim kolekcijama.

Dobitnik je nacionalne crnogorske nagrade Petar Lubarda i ima status istaknutog kulturnog djelatnika.

***
Ono što dominira bogatim stvaralačkim opusom Zlatka Glamočaka jest eksplozivni izraz čovjekove tragične prirode. Ispod odrane kože karakterističnih likova otkriva se substruktura tijela u kojoj mišići i tetive, vene i zglobovi pokazuju autorovo superiorno vladanje u oblikovanju ljudskog tijela.

U svakom detalju umjetnikovih kompozicija, u razjapljenim ustima, u zgrčenim prstima šake ili stopala, u tenziji toraksa ili abdomena, Glamočak demonstrira ono što čini suštinu njegovog likovnog izraza. Unutrašnja se energija oslobađa u ljudskom biću i po principu organskog procesa određuje mjeru i oblik kao i stepen ekspresivnosti svakog pojedinog detalja tijela.Na taj način integritet oblikovane cjeline u skulpturi koja po prirodi svog medija daje djelu istinsku, opipljivu, stvarnost Glamočakov likovni spektakl egzistencijalne drame dovodi do paroksizma užasa. Takvom dojmu posebno doprinosi izvedbeni materijal kakav je poliester čije izražajne mogućnosti u Glamočakovom slučaju postižu dodatni afektivni naboj. Problem tretiranja pokreta kod Glamočaka nije samo u fiksiranju položaja tijela uhvaćenom u datom momentu, nego je to izražavanje energije, koja prožima totalitet oblikovane forme te putem svog sugestivnog vitalizma aktivira okolni prostor u kojem se djelo nalazi.
Dimitrije Popović

Kontakt

Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5, 10000 Zagreb

Tel: 01/4828-100
Fax: 01/4826-079
Email: mimara@mimara.hr

Društvene mreže

Otvoreno za posjetitelje

1. listopada - 30. lipnja:
utorak, srijeda, petak, subota 10 - 17 h
četvrtak 10 - 19 h
nedjelja 10 - 14 h

1. srpnja - 30. rujna:
utorak - petak 10 - 19 h
subota 10 - 17 h
nedjelja 10 - 14 h

ponedjeljkom zatvoreno