Muzej Mimara

Izložba slika Marte Makanec

Izložba slika Marte Makanec „Zagreb, Jadran, Zagorje“
otvorena je u Muzeju Mimara od 19 12. 2013. do 12. 1. 2014. godine.
Izložbom su obrađene tri teme kojima slikarica zagrebačkoj publici na devedesetak ulja i gvaševa predstavlja svoje oduševljenje hrvatskim krajolikom.
Ulaz na izložbu je slobodan.

„ZAGREB, JADRAN, ZAGORJE - TRI TEME SLIKARICE MARTE MAKANEC“
Slika pejzaža je uvijek isječak odabrane prirode. Ono što slikarica slika pronalazi ispod i iznad horizonta: nebo i zemlja, nebo i brda, nebo i more.
Slikarica Marta Makanec na svojim brojnim platnima prikazuje motive koji su joj osobno prirasli srcu. Motiv pobuđuje samim bivanjem pred njim, a odnos i tretman je uvjetovan trenutkom njegove obasjanosti svjetlom. Dojam koji se stvara su osunčana i sjenovita brda, stijene i more, ulice i trgovi. Zagreb, Krapinske Toplice i Ilovik su mjesta slikaričinog hodočašća i duljih boravaka.
Neposrednim opažanjem i prisnom povezanošću s ambijentom, bilo da se radi o kraju uokolo Krapinskih Toplica, otoku Iloviku ili rodnom Zagrebu, ona svakom od ta tri krajolika, svakoj od te tri specifične teme pristupa s jednakom pažnjom i ljubavlju. Jer, nije riječ samo o ljubavi, već i o prepoznavanju slikarskih motiva koji objedinjenju slike krajolika u svjetlu. Na putu slike i slikarstva slikarica ne napušta bogatstvo njegovog realiteta. Bitan je međusoban odnos slikarskog i emotivnog trenutka. Slikarski se motiv mijenja svakim novim viđenjem, obogaćuje svoju dojmljivost u slici.
Ponekad u slici možemo prepoznati dokumentarnost jer slikarica uglavnom slika u plein air-u. Svaki slikar ima svoj Saint-Victoire, svoj Auvers-sur-Oise.
Pejzaž temeljen na neposrednom motivu fascinacija je prirodom, proizlazi iz promatranja i njegova poznavanja. Iz idealizacije. Odnos između slikarice i krajolika ne završava u definiciji motiva kao nađene prirode. Slikaričina vizija zadržava osobine realiteta, ali i fantastike i svojevrsne simboličnosti. Njezina djela svojevrsne su alegorije.
Krajolik i veduta su stvarnost kojom je slikarica okružena, osjeća ih i upija svim svojim bićem. Trajna preokupacija ostaje priroda, u kojoj je prisutno neko sjetno, romantično i nestvarno ozračje. Ona zapaža sve raznolikosti i promjene raspoloženja koje prenosi na slikarsko platno suptilnim tonskim skalama. Vedro nebo i zlosutni oblaci, strmina puta, stjenovita hrid, pitoma tratina kroz koji teče potok. Na susretištu neba i zemlje poneka kuća, stijena ili cijela gradska ulica. Kraj oko Krapinskih Toplica, sva njegova pitomost koja se otvara ispred autoričine kuće u Hrvatskom zagorju.
Ilovik ili otok cvijeća, kako ga često nazivaju zbog bujne vegetacije, čija povijest seže još od ilirskog plemena Liburna, mjesto je slikaričine inspiracije tokom dugih ljetnih mjeseci boravka u tom mediteranskom ambijentu. Drvo masline na škrtoj zemlji, oleandar u punom cvatu, kamena kuća. Zagonetnost i tajanstvenost pejzaža stvara brojne asocijacije i metaforičke transpozicije.
Slike Marte Makanec skrivaju elemente metafizičkog. Može li se o zagrebačkim motivima govoriti kao o svjetlu sjevera nasuprot svjetlosti juga na Iloviku? Stara priča, priča koja se zaboravlja. Zagrebačke ulice odišu mirom i tišinom. Djeluju pomalo tajanstveno. U svojoj osamljenosti prenose odsutnost događaja. Pronalazi ključ reda prenesen u sliku, jedno u drugome otkriva harmoniju, liniju vertikala, horizontala i dijagonala koje nisu samo elementi kompozicije već cjelovitost raspoloženja u smirenju ili dinamici.
Raspoloženja koje slike izazivaju su očaravajuća, dojmljiva je nostalgična u svojoj bezvremenosti. Niz preludija na temu, etide tihe prisutnosti. Slikarica u svoje krajolike ili gradske vedute nerijetko smješta i poneki lik, a on lišen osobnosti i pomalo izgubljen naglašava usamljenost. U slikama je vrijeme zaustavljeno, a iluzija i realnost međusobno su zamjenjive.
U svom cjelokupnom slikarskom djelu autorica ostaje vjerna klasičnom poimanju slike i njezine kompozicije, pronalaženju i odabiru tema i slikarskog materijala. U svom pristupu pridaje si ponekad ulogu dokumentaristice a ne ponaša se poput inovatora. Strpljivo i uporno svakim danom gradi svoj slikarski svijet. U svom nepretencioznom slikarstvu ne skriva eklektičnost, ali ju niti ne podcrtava. Jednostavno slika mora biti dobra. Krajolik između osjećajnosti i sudbine. Slikarstvo Marte Makanec nastalo u iskrenom stvaralačkom zanosu, kao odraz istinske umjetničke vokacije, i ovu svoju fascinaciju krajolikom predstavlja publici.

Ivana Školnik