Osnovni podaci
Javna ustanova Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara – Muzej Mimara (dalje u tekstu: Muzej Mimara) osnovana je 1980. godine, a za javnost je otvorena sedam godina poslije. Osnivač je Republika Hrvatska, a Muzej Mimara je u nadležnosti Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Osnivač). Muzej se nalazi na Rooseveltovu trgu 5 u Zagrebu.
Muzej Mimara je do 1985. godine, zajedno s Muzejskim prostorom (pravni sljednik je Galerija Klovićevi dvori), bio dio Muzejsko-galerijskog centra, a 1998. godine postaje samostalna javna ustanova (što je potvrđeno upisom u sudski registar kod Trgovačkog suda u Zagrebu 1999. godine).
Više:
Muzej Mimara: 30 godina djelovanja - 30 godina s vama
Uspomene za budućnost... : o 35. obljetnici otvaranja Muzeja Mimara
1895.
Muzej Mimara smješten je u središnjem dijelu zgrade (tj. u njezinu istočnom krilu) koju danas dijeli s Osnovnom školom Izidora Kršnjavoga (s južne strane) te s V. gimnazijom (sa sjeverne strane). Zgrada je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-0459. Nalazi se na prostoru Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, također upisane u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-1525.
Zgrada Školskog foruma najveći je graditeljski kompleks zagrebačke arhitekture 19. stoljeća. Planirana je i sagrađena u vrijeme intenzivne izgradnje Donjega grada koja je uslijedila nakon potresa 9. studenoga 1880. godine. Svečano je otvorena u nazočnosti cara i kralja Franje Josipa I., 14. listopada 1895. godine.
Školski forum sagrađen je na inicijativu predstojnika za bogoštovlje i nastavu Izidora Kršnjavoga, prema projektu vodećega europskog biroa za školske zgrade Ludwig & Hülssner iz Leipziga i Berlina. Riječ je o jednoj od najreprezentativnijih zagrebačkih donjogradskih zgrada podignutih u stilu monumentalnog historicizma, odnosno neorenesanse. Iako je današnja trokrilna građevina sa školskim igralištem samo torzo mnogo ambicioznije ideje formiranja znatno većega Školskog foruma s drugim muzejskim građevinama i crkvom, po uzoru na tadašnja europska gradska središta (prije svega Carski forum u Beču), riječ je o sklopu vrhunske urbanističke i arhitektonske kvalitete, koji je znalačkom prenamjenom u muzej dobio nove kvalitete vrijedne čuvanja i prezentacije.
Neposredno nakon dovršetka gradnje, Školski forum prepoznat je kao jedan od najmonumentalnijih građevinskih kompleksa tadašnjega Zagreba.
Više:
Muzej Mimara: Rooseveltov trg 5, Zagreb: povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica
Arhitektura Školskog foruma: ideja, realizacija, adaptacija: izložba u povodu 32. godišnjice otvorenja Muzeja Mimara
Školski forum Ise Kršnjavoga
1987.
Središnje krilo nekadašnjega Školskoga foruma preoblikovano je za smještaj zbirke Ante Topića Mimare u iznimno kratkom roku: od odluke o prenamjeni do otvorenja Muzeja 17. srpnja 1987. prošla je samo godina dana. Arhitektonski projekt izradili su Matija Salaj, Mihajlo Kranjc, Ivo Piteša i Berislav Šerbetić. Uklanjanjem zidova između učionica oblikovane su prostrane izložbene dvorane i uspostavljena linija kretanja kroz sve tri etaže, dok je interijer prilagođen novoj muzejskoj funkciji. Radovima je sačuvana osnovna organizacija, ali i historicistička obilježja građevine, kojoj je istodobno dodan prepoznatljiv sloj arhitekture osamdesetih godina prošloga stoljeća. Stalni postav osmislili su kustosi Tugomir Lukšić i Lada Ratković Bukovčan u konzultacijama s Antom Topićem Mimarom.
2026.
Nakon oštećenja u zagrebačkom i petrinjskom potresu 2020. godine (Muzej Mimara - obnova, katalog), Muzej Mimara cjelovito je konstrukcijski i arhitektonski obnovljen. Prema projektu Željka Pekovića ojačana je konstrukcija zgrade, a tehnički su sustavi modernizirani. Pritom je očuvan dio slojeva prenamjene iz 1987., uz restauriranje i prezentiranje izvornoga historicističkog dekora građevine iz 1895. godine.
Obnovu prati i novi stalni postav, čiju su koncepciju osmislili ravnateljica Tajana Pleše i kustosi Andrea Birač, Krešimir Juraga i Marina Perković. Prostorno i vizualno oblikovanje, djelo studija Organizirano oblikovanje, povezuje umjetnine i povijesnu arhitekturu sa suvremenim načinima muzejske prezentacije, stvarajući novi doživljaj zbirke Ante Topića Mimare.